Osnovni paket preventivnog sistematskog pregleda za žene

Kompletna krvna slika je najčešća laboratorijska pretraga kojom određujemo ukupan broj krvnih stanica (leukociti, eritrocitii trombociti), hematokrit, koncentraciju hemoglobina, kao i eritrocitnih parametara (MCH, MCVi MCHC).Nalaz krvne slike može ukazati na različita bolesna stanja. Nezaobilazan je nalaz u prepoznavanju i praćenju tijeka bolesti i terapije niza hematoloških i nehematoloških bolesti.

Ove pretrage trebate kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu, ako imate povišenu tjelesnu temperaturu, ako se osjećate loše, ako ste u infektu, ako postoji sumnja na leukemiju, anemiju, infektivnu mononukleozu, ako imate obilne menstruacije, krvarenje iz probavnog trakta, ako ste trudni, ako uzimate često lijekove, ako imate poremećaje zgrušavanja krvi ili ste na kemoterapiji.

Sedimentacija eritrocita (SE)  je pretraga koju se provodi kod sumnje na upalnu reakciju. Određivanjem SE mjeri se vrijeme potrebno crvenim krvnim stanicama (eritrocitima) da se natalože (sedimentiraju) na dnu laboratorijske epruvete u trajanju od jednog sata.

Pretragu je potrebno napraviti kod sumnje na upalni proces u organizmu (akutni ili kronični), a koristi se i kao test u praćenju toka upalnog procesa. Sedimentacija eritrocita je ubrzana kod bakterijskih infekcija, reumatskih bolesti, neoplastičnih sindroma i degenerativnih bolesti. Fiziološki povišena sedimentacija eritrocita nalazi se u trudnoći.

Za ovu pretragu nije potrebna posebna priprema.

Glukoza je najznačajniji izvor energije potreban za normalno funkcioniranje organizma.

Unosimo je hranom, a tijelo koristi glukozu za rast stanica, rad mišića, mozga, ali i mnoge druge životne funkcije.

Ovu pretragu trebate napraviti na redovitom godišnjem sistematskom pregledu, ako imate simptome hipoglikemije (pojačano znojenje, glad, nervoza, konfuzija, poremećaj vida) ili hiperglikemije (pojačan osjećaj žeđi, učestalo mokrenje, nagli gubitak na tjelesnoj težini, poremećaj vida, učestale uroinfekcije), ako bolujete od dijabetesa prilikom samopraćenja (dnevni profil glukoze) i ako ste trudni.

Za određivanje razine glukoze u krvi uzima se krv iz vene. Za određivanje glukoze u mokraći uzima se prvi jutarnji ili slučajni uzorak urina.

Za ovu pretragu morate biti natašte.

Kreatinin je proizvod razgradnje kreatina i fosfokreatina koji se gotovo isključivo nalaze u mišićima pa je proizvodnja kreatinina proporcionalna mišićnoj masi i vrlo malo se mijenja.

Izlučuje se putem bubrega. Mjerenje kreatinina koristi se u dijagnostici bubrežnih oboljenja te u praćenju bolesnika na dijalizi. Osim o bubrežnoj funkciji, koncentracija kreatinina u krvi ovisi o dobi pacijenta, tjelesnoj težini i spolu. Razina kreatinina u serumu koja se smatra normalnom ne isključuje postojanje oštećenja bubrežne funkcije.

Pretragu određivanja razine kreatinina u krvi potrebno je napraviti na redovitom godišnjem sistematskom pregledu, ako imate akutnu ili kroničnu bolest bubrega, opstrukciju mokraćnog sustava, dijabetes te kod sumnje na distrofiju mišića ili atrofiju.

Pretraga određivanja razine kreatinina u krvi provodi se vađenjem krvi iz vene, a za pretragu nije potrebna posebna priprema.

Ukupni bilirubin je zbroj vrijednosti konjugiranog (direktnog) i nekonjugiranog (indirektnog) bilirubina. Bilirubin je žučni pigment, a nastaje razgradnjom eritrocita (hemoglobina).

Pretragu bilirubina je potrebno napraviti ako imate simptome oštećenja ili bolesti jetre,  žučne kamence, virusni hepatitis, cirozu jetre, infektivnu mononukleozu, žuticu (žuta boja kože, sluznice, bjeloočnice), hemolitičku anemiju.

Pretraga određivanja razine bilirubina u krvi provodi se vađenjem krvi iz vene, a za pretragu nije potrebna posebna priprema.

Aspartataminotransferaza (AST) je enzim  kojeg ima najviše u jetri, srčanom mišiću i skeletnim mišićima te u manjoj mjeri u mozgu, bubrezima, gušterači, plućima i krvnim stanicama. Aktivnost AST-a koristi se prvenstveno u dijagnostici, praćenju tijeka bolesti i terapiji bolesti jetre i žuči. Uz praćenje vrijednosti AST-a gotovo uvijek se određuje i ALT.

Pretragu je potrebno obaviti na redovitom godišnjem sistematskom pregledu ili na pregledu prije operacije u općoj anesteziji, kada imate simptome bolesti jetre (slabost i umor, gubitak apetita, mučnina, povraćanje, bolovi i/ili otečenost trbušne stjenke) ili bolesti srčanog i skeletnih mišića (bolovi u prsima ili bolovi i slabost tjelesnih mišića). AST je potrebno određivati i ako imate povećan rizik oboljenja jetre, ako ste bili zaraženi virusima hepatitisa, ako koristite lijekove koji oštećuju jetru ili ako netko u obitelji boluje od jetrenih, srčanih ili mišićnih bolesti.

Pretraga određivanja razine AST-a u krvi provodi se vađenjem krvi iz vene, a za pretragu nije potrebna posebna priprema.

Alanin aminotransferaza (ALT) je enzim prisutan većinom u jetri i bubrezima, ali ga u manjoj količini ima i u srcu i mišićima. ALT smatramo „specifičnim” enzimom za jetru budući da je specifična aktivnost enzima ALT u jetri približno 10 puta veća nego u srcu ili skeletnim mišićima. Povišene vrijednosti ALT-a  ukazuju na oštećenje jetre puno prije pojave simptoma bolesti.

Pretragu je potrebno napraviti na redovitom godišnjem sistematskom pregledu ili na pregledu prije operacije u općoj anesteziji te kad imate simptome bolesti jetre kao što su: bolovi u trbuhu ili otečenost trbušne stijenke, tamna boja urina, svijetla boja stolice, slabost, umor, gubitak apetita, mučnina, svrbež, povraćanje. ALT je potrebno određivati i ukoliko imate povećan rizik oboljenja jetre zbog alkoholizma, izloženosti virusima hepatitisa, ako netko u obitelji boluje od jetrenih bolesti ili koristite lijekove koji oštećuju jetru.

Pretraga određivanja razine ALT-a u krvi provodi se vađenjem krvi iz vene, a za pretragu nije potrebna posebna priprema.

Gama-glutamiltransferaza (GGT) je enzim prisutan najvećim dijelom u jetri, ali ga ima i u slezeni, bubrezima i gušterači. GGT je značajan parametar u otkrivanju alkoholizma, alkoholnih jetrenih oštećenja te praćenju alkoholne apstinencije.

Pretragu je potrebno napraviti na redovitom godišnjem sistematskom pregledu ili na pregledu prije operacije u općoj anesteziji, kad imate simptome bolesti jetre kao što su: mučnina, bolovi i/ili otečenost trbušne stijenke, slabost, umor, gubitak apetita, ukoliko imate povišene vrijednosti ALP-a čak i ako nisu prisutni simptomi bolesti jetre i ako se liječite od alkoholizma.

Pretraga određivanja GGT-a u krvi provodi se vađenjem krvi iz vene.

Za pretragu je dobro biti natašte najmanje 8 sati, jer su vrijednosti nakon obroka niže.

Kolesterol je lipid koji se nalazi u svim stanica u organizmu, a potreban je za sintezu steroidnih hormona, žučnih kiselina i vitamina D. U organizam ga unosimo hranom ili se sintetizira u jetri, a u manjoj količini i u drugim tkivima. Ovisno o omjeru masnoća: protein, kolesterol može biti HDL (high density lipoprotein, frakcija s puno proteina) ili LDL (low density lipoprotein, frakcija s manje proteina).Višak kolesterola taloži se na stijenkama krvnih žila, povećavajući rizik za brojne zdravstvene probleme uključujući moždani i srčani udar.

Pretragu je potrebno napraviti kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu, kada imate povećan rizik za bolesti srca i krvnih žila (prekomjerna tjelesna težina, pušenje, povišen krvni tlak, šećerna bolest, kardiovaskularne bolesti u bliskih srodnika) te prema preporuci liječnika kada ste na dijeti ili terapiji statinima za provjeru učinka liječenja.

Pretraga određivanja kolesterola određuje se vađenjem krvi iz vene, a za pretragu je  potrebno biti natašte (preporučuje se 12 sati prije vađenja krvi).

HDL kolesterol poznat je i kao „dobar“ kolesterol jer „čisti” krvne žile od kolesterola i prenosi ga u jetru gdje se kolesterol prerađuje bez štetnih posljedica. Određivanje HDL-kolesterola koristi se u prevenciji nastanka ateroskleroze, jer njegove snižene koncentracije predstavljaju faktor rizika, neovisno o koncentraciji ukupnog kolesterola.

Pretragu je potrebno napraviti kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu, kada imate povećan rizik za bolesti srca i krvnih žila (prekomjerna tjelesna težina, pušenje, povišen krvni tlak, šećerna bolest, kardiovaskularne bolesti u bliskih srodnika) te prema preporuci liječnika kada ste na dijeti ili terapiji statinima za provjeru učinka liječenja.

Pretraga određivanja HDL kolesterola određuje se vađenjem krvi iz vene, a za pretragu je potrebno je biti natašte (preporučuje se 12 sati prije vađenja krvi).

LDL kolesterol poznat je i kao „loš“ kolesterol jer donosi kolesterol do krvnih žila gdje se on ugrađuje u stijenku i pospješuje nastanak ateroskleroze. Zajedno s povišenim razinom triglicerida, povišeni LDL-kolesterol predstavlja visoki rizik u razvoju ateroskleroze, pojavi srčanožilnih i moždanožilnih bolesti pa se određivanje koristi za procjenu rizika, postavljanje dijagnoze, odabir i praćenje uspješnosti terapije.

Pretragu je potrebno napraviti kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu, kada imate povećan rizik za bolesti srca i krvnih žila (prekomjerna tjelesna težina, pušenje, povišen krvni tlak, šećerna bolest, kardiovaskularne bolesti u bliskih srodnika) te prema preporuci liječnika kada ste na dijeti ili terapiji statinima za provjeru učinka liječenja.

Pretraga određivanja LDL kolesterola određuje se vađenjem krvi iz vene, a za pretragu je potrebno je biti natašte (preporučuje se 12 sati prije vađenja krvi).

Trigliceridi su masnoće koje organizam koristi kao izvor energije. Do prekomjernog nakupljanja masnoća u krvi i odlaganja u masno tkivo dolazi ukoliko se poremeti ravnoteža između unosa triglicerida hranom i njihove potrošnje. Određivanje koncentracije triglicerida koristi se u procjeni rizika za razvoj ateroskleroze, postavljanje dijagnoze i odabir terapije.

Pretragu je potrebno napraviti kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu, kada imate povećan rizik za bolesti srca i krvnih žila (prekomjerna tjelesna težina, pušenje, povišen krvni tlak, šećerna bolest, kardiovaskularne bolesti u bliskih srodnika) te prema preporuci liječnika kada ste na dijeti ili terapiji statinima za provjeru učinka liječenja.

Razina triglicerida određuje se vađenjem krvi iz vene, a za pretragu je potrebno je biti natašte (preporučuje se 12 sati prije vađenja krvi).

Kompletan pregled urina spada među najvažnije i najčešće korištene metode laboratorijskih testiranja radi procjene zdravstvenog stanja i dijagnosticiranja raznih bolesti, među kojima su vrlo često bolesti urogenitalnog sustava. Uobičajeno se analizira izgled, boja, miris, pH i specifična težina uzorka prvog jutarnjeg urina, te prisustvo raznih spojeva koji se normalno ne nalaze u urinu, a mogu uputiti na bolest, patološke poremećaje koje joj prethode, otrovanja ili ovisnosti. Stoga se analize urina koriste i u dijagnostici bolesti i kod preventivnih pregleda zdravih osoba.

Kompletnu analizu urina potrebno je napraviti kada se pojave simptomi bolesti bubrega i mokraćnog sustava (jaka bol, učestalo i bolno mokrenje, pojava krvi u urinu, itd.), kada ste na redovitom jednogodišnjem sistematskom pregledu, a ako ste trudnica, tijekom svakog ginekološkog pregleda u trudnoći.

Za kompletnu analizu urina treba dati prvi jutarnji urin i to srednji mlaz nakon prethodne toalete vanjskog spolovila.

Za pretragu nije potrebna posebna priprema.