Prošireni paket laboratorijskih pretraga krvi i urina za žene

Home / Sistematski pregledi za žene / Prošireni paket laboratorijskih pretraga krvi i urina za žene

Prošireni paket laboratorijskih pretraga krvi i urina za žene

cijena:  350,00 kn

Uz ovaj paket ne možete odabrati dodatne usluge

Uključen Osnovni paket

Urati ili mokraćna kiselina su konačni proizvod razgradnje egzogenih (hranom unesenih) i endogenih (u organizmu sintetiziranih) purina. Hranom se purini unose najvećim dijelom mesom, tako da na razinu urata u krvi utječe prehrana, ali i genetički faktori. Visoke vrijednosti urata u krvi i mokraći mogu uzrokovati nastanak bubrežnih kamenaca, ali i giht. Bolesnici na terapiji citostaticima ili tuberkulostaticima mogu imati povišene urate u krvi i mokraći.

Pretragu urata u krvi određujemo na redovitom godišnjem sistematskom pregledu ili kod sumnje na pojavu povišenih vrijednosti u krvi (hiperurikemija).

Pretraga određivanja razine urata u krvi provodi se vađenjem krvi iz vene.

ALP

Alkalna fosfataza (ALP) je enzim prisutan u kostima, jetri, epitelu žučnih vodova, bubrezima i tankom crijevu. Povišene vrijednosti ALP-a u krvi najčešće su vezane uz bolesti jetre, kostiju i žuči. Povećana vrijednost ALP-a je normalna kod male djece za vrijeme rasta kostiju i kod trudnica, naročito u trećem tromjesečju trudnoće. Blago povećane vrijednosti su prisutne prilikom zacjeljivanja kostiju.

Pretragu je potrebno napraviti na redovitom godišnjem sistematskom pregledu ili na pregledu prije operacije u općoj anesteziji, kada imate simptome bolesti jetre kao što su povraćanje, bolovi u trbuhu ili otečenost trbušne stjenke, tamna boja urina, svijetla boja stolice, slabost, umor, gubitak apetita, mučnina, svrbež, ako osjećate učestale bolove u kostima ili imate česte prijelome kostiju.

Pretraga određivanja razine ALP-a u krvi provodi se vađenjem krvi iz vene.

Za pretragu je dobro biti natašte najmanje 8 sati, jer su vrijednosti nakon obroka niže.

Natrij je elektrolit  koji je neophodan za normalno funkcioniranje organizma, naročito mišića i živaca. Natrij unosimo hranom (sol), potrebne količine ostaju u tijelu, dok se višak izlučuje urinom. Hormoni i osjećaj žeđi omogućuju održavanje ravnoteže natrija u organizmu.

Pretragu je potrebno napraviti ukoliko pacijent osjeti simptome koji ukazuju na snižene količine natrija u krvi (hiponatremija): slabost, zbunjenost, ravnodušnost, pojačano znojenje ili simptome povišene količine natrija u krvi (hipernatremija): žeđ, smanjeno izlučivanje urina, grčevi u mišićima, nervoza. Pretragu je potrebno napraviti i ako ste dijabetičar ili imate visok krvni tlak.

Za određivanje razine natrija uzima se krv iz vene.

Kalij je neophodan je za normalno funkcioniranje organizma, regulira volumen tjelesnih tekućina te stimulira mišićnu kontrakciju. Zbog vrlo niske  koncentracije kalija u krvi i najmanje promjene mogu izazvati posljedice u smislu poremećaja disanja ili promjene u srčanom ritmu.

Pretraga određivanja razine kalija u krvi potrebna je kod pojave simptoma povraćanja, proljeva, pojačanog znojenja, pothranjenosti, uzimanja diuretika, a naročito kod osoba koje imaju povišen krvni tlak i/ili promjene u srčanom ritmu (aritmija) ili radu srca. Kalij u mokraći se ponekad određuje po preporuci liječnika kod bubrežnih bolesnika.

Razina kalija određuje se uzimanjem krvi iz vene.

Za obavljanje pretrage nije potrebna posebna priprema.

Kalcij je jedan od najvažnijih minerala u tijelu. Neophodan je u procesu zgrušavanja krvi i izgradnji kostiju (oko 99% kalcija je u kostima) te omogućuje normalnu mišićnu, živčanu i srčanu aktivnost. Mjerenje razine kalcija u krvi koristi se u dijagnostici i liječenju različitih oboljenja kostiju, paratiroidnih bolesti, bubrežnih oboljenja, urolitijaze i tetanije.

Pretragu je potrebno napraviti ako osjećate slabost, umor, mučninu, bol u trbušnoj šupljini, gubitak apetita, imate opstipaciju, grčeve u mišićima i trnce u prstima, promjene u srčanom ritmu, povraćate, često mokrite. Određivanje kalcija u krvi je potrebno ukoliko imate problema sa štitnjačom, bolestima crijeva, bubrega i kosti, ako imate neurološke poremećaje te ukoliko bolujete od malignih bolesti. Određivanje kalcija u urinu je potrebno po preporuci liječnika ukoliko imate problema u radu bubrega,ako imate simptome pojave bubrežnih kamenaca (iznenadna i jaka bol u trbuhu, pojava eritrocita u urinu) ili ako imate smanjenu gustoću kostiju (osteoporoza).

Razine kalcija određuju se uzimanjem krvi iz vene.

Prije određivanja kalcija u krvi dobro je biti natašte. Preporuča se 7 do 10 dana prije vađenja krvi prestati uzimati pripravke koji sadrže kalcij.

Željezo je sastavni dio hemoglobina i ima glavnu ulogu u prijenosu kisika u stanice. U organizam ga unosimo hranom, a odrastao čovjek ga sadržava svega 3,5 do 4,5 grama. Stoga smanjen unos, pojačan gubitak ili povećane potrebe vrlo brzo dovode do deficita željeza. Znatan dio željeza u organizmu nalazi se u eritrocitima, a ostatak je uskladišten u jetri, slezeni i koštanoj srži.

Pretragu određivanja razine željeza u krvi potrebno je napraviti ako u krvnoj slici imate snižen broj eritrocita i/ili sniženu koncentraciju hemoglobina, a posebice ako uz to imate i smanjen volumen eritrocita (MCV). Ovakvi nalazi ukazuju na možebitnu mikrocitnu anemiju koja je često uzrokovana manjkom željeza.

Simptomi anemije su vrtoglavica , kronični umor, slabost, glavobolja. Najčešći uzrok slabokrvnosti je nedostatak željeza u organizmu. Status željeza trebate provjeriti ako ste trudni, zbog povećanih potreba za željezom u trudnoći.

Za određivanje željeza, TIBC-a uzima se krv iz vene.

Za pretragu je potrebno je biti natašte. Poželjno je 1 do 2 dana prije vađenja krvi prestati uzimati sokove obogaćene vitaminima. Ako ste na terapiji preparatima željeza, odgodite vađenje krvi za tjedan dana nakon prestanka uzimanja željeza u obliku tableta, kapi ili sirupa, mjesec dana nakon intramuskularnog primanja željeza i barem 3 dana nakon intravenoznog primanja.

TSH

je hormon koji se stvara u hipofizi, a zadatak mu je potaknuti štitnjaču na stvaranje i lučenje hormona. TSH stimulira rad i lučenje hormona štitnjače, a njihovo međusobno djelovanje je regulirano mehanizmom negativne povratne sprege: visoka koncentracija hormona štitnjače koči daljnje lučenje TSH i obrnuto.

Određivanje TSH je prvi test kojim se započinje procjena funkcije štitnjače jer je vrlo osjetljiv i specifičan parametar naročito u ranoj dijagnostici bolesti štitnjače.

Pretragu je potrebno napraviti ako imate simptome hipertireoze (drhtanje ruku, iritacije očiju i poteškoće sa spavanjem, ubrzani rad srca, gubitak težine, nervoza) ili hipotireoze (debljanje, suha koža, zatvor, nepodnošenje hladnoće, umor), za praćenje učinka liječenja ako imate dijagnosticiranu bolest štitnjače, a ako ste trudnica, preporuča se određivanje TSH odmah na početku trudnoće.

TSH se određuje uzimanjem krvi iz vene, a za pretragu nije potrebna posebna priprema.

FT4

(slobodni tiroksin) je oblik T4 hormona koji nije vezan na protein i ujedno je aktivni oblik T4 hormona.

Štitnjača stvara i izlučuje u krv hormone tiroksin (T4), trijodtironin(T3) i kalcitonin. Oni se u organizmu nalaze vezani za proteine ili u slobodnoj formi (fT3 i fT4). Samo slobodni hormoni su aktivni. Hormoni štitnjače djeluju na gotovo sva tkiva pa je normalna razina hormona štitnjače preduvjet za normalno funkcioniranje organizma. U slučaju suviška hormona – hipertireoze, dolazi do ubrzanja metabolizma s brojnim smetnjama kao što su nesanica, pojačano znojenje, opadanje kose, lupanje srca, proljev i mršavljenje, nemir, razdražljivost. U slučaju manjka hormona štitnjače – hipotireoze, usporava se metabolizam, što pak dovodi do trajnog umora, pospanosti, nakupljanja tekućine u tijelu, poremećaja probave i debljanja.

Pretragu FT4 je potrebno napraviti ako štitnjača ne proizvodi dovoljno tiroksina pa osoba ima simptome hipotireoze kao što su debljanje, suha koža, nepodnošenje hladnoće, nepravilna menstruacija i umor te ako štitnjača proizvodi previše tiroksina, pa se pojave simptomi hipertireoze, kao što su: povećani broj otkucaja srca, anksioznost, gubitak težine, poteškoće sa spavanjem, drhtanje ruku.

T4 i FT4 određuje se uzimanjem krvi iz vene.

Ako pacijent uzima lijekove za liječenje bolesti štitnjače (npr. Letrox, Euthyrox), krvtreba izvaditi ujutro prije uzimanja terapije (jer lijek može uzrokovati lažno povišene koncentracije hormona T4 i FT4). Pacijent treba popiti lijek odmah nakon vađenja krvi!

Testom nastojimo otkriti okultno (prikriveno, neprimjetno) krvarenje u gastrointestinalnom traktu koje ima za posljedicu pojavu oku nevidljivih tragova krvi u stolici. Testiranje stolice na okultno krvarenje vrlo je važno u prevenciji raka debelog crijeva.

Ova pretraga se provodi na redovitom godišnjem sistematskom pregledu u svrhu ranog otkrivanja karcinoma debelog crijeva.

Pretraga se sastoji od od dvije faze koje provode pacijent i zdravstveni (laboratorijski) djelatnik. Pacijent kod kuće provodi prvu fazu postupka na način da pravilno prikupi uzorke stolice. Dva mala uzorka potrebno je uzeti s različitih mjesta na površini tri uzastopne stolice u odgovarajuće posudice (3 različita uzorka u 3 različite posudice). Posudice je potrebno označiti imenom i prezimenom, pohraniti ih u hladnjak (najduže na 5 dana) te ih je potrebno odmah nakon uzimanja treće stolice dostaviti u laboratorij.

Ne preporučuje se 7 dana prije testa uzimati lijekove koji mogu dovesti do krvarenja u probavnom sustavu i pojave krvi u stolici (aspirin, indometacin, kortikosteroidi, fenilbutazon, rezerpin i dr.).

Test je potrebno odgoditi kod menstruacije, proljeva, krvarenja iz hemoroida i hematurije (pojava krvi – eritrocita u urinu).

Kompletna krvna slika je najčešća laboratorijska pretraga kojom određujemo ukupan broj krvnih stanica (leukociti, eritrocitii trombociti), hematokrit, koncentraciju hemoglobina, kao i eritrocitnih parametara (MCH, MCVi MCHC).Nalaz krvne slike može ukazati na različita bolesna stanja. Nezaobilazan je nalaz u prepoznavanju i praćenju tijeka bolesti i terapije niza hematoloških i nehematoloških bolesti.

Ove pretrage trebate kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu, ako imate povišenu tjelesnu temperaturu, ako se osjećate loše, ako ste u infektu, ako postoji sumnja na leukemiju, anemiju, infektivnu mononukleozu, ako imate obilne menstruacije, krvarenje iz probavnog trakta, ako ste trudni, ako uzimate često lijekove, ako imate poremećaje zgrušavanja krvi ili ste na kemoterapiji.

Sedimentacija eritrocita (SE)  je pretraga koju se provodi kod sumnje na upalnu reakciju. Određivanjem SE mjeri se vrijeme potrebno crvenim krvnim stanicama (eritrocitima) da se natalože (sedimentiraju) na dnu laboratorijske epruvete u trajanju od jednog sata.

Pretragu je potrebno napraviti kod sumnje na upalni proces u organizmu (akutni ili kronični), a koristi se i kao test u praćenju toka upalnog procesa. Sedimentacija eritrocita je ubrzana kod bakterijskih infekcija, reumatskih bolesti, neoplastičnih sindroma i degenerativnih bolesti. Fiziološki povišena sedimentacija eritrocita nalazi se u trudnoći.

Za ovu pretragu nije potrebna posebna priprema.

Glukoza je najznačajniji izvor energije potreban za normalno funkcioniranje organizma.

Unosimo je hranom, a tijelo koristi glukozu za rast stanica, rad mišića, mozga, ali i mnoge druge životne funkcije.

Ovu pretragu trebate napraviti na redovitom godišnjem sistematskom pregledu, ako imate simptome hipoglikemije (pojačano znojenje, glad, nervoza, konfuzija, poremećaj vida) ili hiperglikemije (pojačan osjećaj žeđi, učestalo mokrenje, nagli gubitak na tjelesnoj težini, poremećaj vida, učestale uroinfekcije), ako bolujete od dijabetesa prilikom samopraćenja (dnevni profil glukoze) i ako ste trudni.

Za određivanje razine glukoze u krvi uzima se krv iz vene. Za određivanje glukoze u mokraći uzima se prvi jutarnji ili slučajni uzorak urina.

Za ovu pretragu morate biti natašte.

Kreatinin je proizvod razgradnje kreatina i fosfokreatina koji se gotovo isključivo nalaze u mišićima pa je proizvodnja kreatinina proporcionalna mišićnoj masi i vrlo malo se mijenja.

Izlučuje se putem bubrega. Mjerenje kreatinina koristi se u dijagnostici bubrežnih oboljenja te u praćenju bolesnika na dijalizi. Osim o bubrežnoj funkciji, koncentracija kreatinina u krvi ovisi o dobi pacijenta, tjelesnoj težini i spolu. Razina kreatinina u serumu koja se smatra normalnom ne isključuje postojanje oštećenja bubrežne funkcije.

Pretragu određivanja razine kreatinina u krvi potrebno je napraviti na redovitom godišnjem sistematskom pregledu, ako imate akutnu ili kroničnu bolest bubrega, opstrukciju mokraćnog sustava, dijabetes te kod sumnje na distrofiju mišića ili atrofiju.

Pretraga određivanja razine kreatinina u krvi provodi se vađenjem krvi iz vene, a za pretragu nije potrebna posebna priprema.

Ukupni bilirubin je zbroj vrijednosti konjugiranog (direktnog) i nekonjugiranog (indirektnog) bilirubina. Bilirubin je žučni pigment, a nastaje razgradnjom eritrocita (hemoglobina).

Pretragu bilirubina je potrebno napraviti ako imate simptome oštećenja ili bolesti jetre,  žučne kamence, virusni hepatitis, cirozu jetre, infektivnu mononukleozu, žuticu (žuta boja kože, sluznice, bjeloočnice), hemolitičku anemiju.

Pretraga određivanja razine bilirubina u krvi provodi se vađenjem krvi iz vene, a za pretragu nije potrebna posebna priprema.

AST

Aspartataminotransferaza (AST) je enzim  kojeg ima najviše u jetri, srčanom mišiću i skeletnim mišićima te u manjoj mjeri u mozgu, bubrezima, gušterači, plućima i krvnim stanicama. Aktivnost AST-a koristi se prvenstveno u dijagnostici, praćenju tijeka bolesti i terapiji bolesti jetre i žuči. Uz praćenje vrijednosti AST-a gotovo uvijek se određuje i ALT.

Pretragu je potrebno obaviti na redovitom godišnjem sistematskom pregledu ili na pregledu prije operacije u općoj anesteziji, kada imate simptome bolesti jetre (slabost i umor, gubitak apetita, mučnina, povraćanje, bolovi i/ili otečenost trbušne stjenke) ili bolesti srčanog i skeletnih mišića (bolovi u prsima ili bolovi i slabost tjelesnih mišića). AST je potrebno određivati i ako imate povećan rizik oboljenja jetre, ako ste bili zaraženi virusima hepatitisa, ako koristite lijekove koji oštećuju jetru ili ako netko u obitelji boluje od jetrenih, srčanih ili mišićnih bolesti.

Pretraga određivanja razine AST-a u krvi provodi se vađenjem krvi iz vene, a za pretragu nije potrebna posebna priprema.

ALT

Alanin aminotransferaza (ALT) je enzim prisutan većinom u jetri i bubrezima, ali ga u manjoj količini ima i u srcu i mišićima. ALT smatramo „specifičnim” enzimom za jetru budući da je specifična aktivnost enzima ALT u jetri približno 10 puta veća nego u srcu ili skeletnim mišićima. Povišene vrijednosti ALT-a  ukazuju na oštećenje jetre puno prije pojave simptoma bolesti.

Pretragu je potrebno napraviti na redovitom godišnjem sistematskom pregledu ili na pregledu prije operacije u općoj anesteziji te kad imate simptome bolesti jetre kao što su: bolovi u trbuhu ili otečenost trbušne stijenke, tamna boja urina, svijetla boja stolice, slabost, umor, gubitak apetita, mučnina, svrbež, povraćanje. ALT je potrebno određivati i ukoliko imate povećan rizik oboljenja jetre zbog alkoholizma, izloženosti virusima hepatitisa, ako netko u obitelji boluje od jetrenih bolesti ili koristite lijekove koji oštećuju jetru.

Pretraga određivanja razine ALT-a u krvi provodi se vađenjem krvi iz vene, a za pretragu nije potrebna posebna priprema.

GGT

Gama-glutamiltransferaza (GGT) je enzim prisutan najvećim dijelom u jetri, ali ga ima i u slezeni, bubrezima i gušterači. GGT je značajan parametar u otkrivanju alkoholizma, alkoholnih jetrenih oštećenja te praćenju alkoholne apstinencije.

Pretragu je potrebno napraviti na redovitom godišnjem sistematskom pregledu ili na pregledu prije operacije u općoj anesteziji, kad imate simptome bolesti jetre kao što su: mučnina, bolovi i/ili otečenost trbušne stijenke, slabost, umor, gubitak apetita, ukoliko imate povišene vrijednosti ALP-a čak i ako nisu prisutni simptomi bolesti jetre i ako se liječite od alkoholizma.

Pretraga određivanja GGT-a u krvi provodi se vađenjem krvi iz vene.

Za pretragu je dobro biti natašte najmanje 8 sati, jer su vrijednosti nakon obroka niže.

Kolesterol je lipid koji se nalazi u svim stanica u organizmu, a potreban je za sintezu steroidnih hormona, žučnih kiselina i vitamina D. U organizam ga unosimo hranom ili se sintetizira u jetri, a u manjoj količini i u drugim tkivima. Ovisno o omjeru masnoća: protein, kolesterol može biti HDL (high density lipoprotein, frakcija s puno proteina) ili LDL (low density lipoprotein, frakcija s manje proteina).Višak kolesterola taloži se na stijenkama krvnih žila, povećavajući rizik za brojne zdravstvene probleme uključujući moždani i srčani udar.

Pretragu je potrebno napraviti kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu, kada imate povećan rizik za bolesti srca i krvnih žila (prekomjerna tjelesna težina, pušenje, povišen krvni tlak, šećerna bolest, kardiovaskularne bolesti u bliskih srodnika) te prema preporuci liječnika kada ste na dijeti ili terapiji statinima za provjeru učinka liječenja.

 

Pretraga određivanja kolesterola određuje se vađenjem krvi iz vene, a za pretragu je  potrebno biti natašte (preporučuje se 12 sati prije vađenja krvi).

HDL kolesterol poznat je i kao „dobar“ kolesterol jer „čisti” krvne žile od kolesterola i prenosi ga u jetru gdje se kolesterol prerađuje bez štetnih posljedica. Određivanje HDL-kolesterola koristi se u prevenciji nastanka ateroskleroze, jer njegove snižene koncentracije predstavljaju faktor rizika, neovisno o koncentraciji ukupnog kolesterola.

Pretragu je potrebno napraviti kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu, kada imate povećan rizik za bolesti srca i krvnih žila (prekomjerna tjelesna težina, pušenje, povišen krvni tlak, šećerna bolest, kardiovaskularne bolesti u bliskih srodnika) te prema preporuci liječnika kada ste na dijeti ili terapiji statinima za provjeru učinka liječenja.

Pretraga određivanja HDL kolesterola određuje se vađenjem krvi iz vene, a za pretragu je potrebno je biti natašte (preporučuje se 12 sati prije vađenja krvi).

LDL kolesterol poznat je i kao „loš“ kolesterol jer donosi kolesterol do krvnih žila gdje se on ugrađuje u stijenku i pospješuje nastanak ateroskleroze. Zajedno s povišenim razinom triglicerida, povišeni LDL-kolesterol predstavlja visoki rizik u razvoju ateroskleroze, pojavi srčanožilnih i moždanožilnih bolesti pa se određivanje koristi za procjenu rizika, postavljanje dijagnoze, odabir i praćenje uspješnosti terapije.

Pretragu je potrebno napraviti kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu, kada imate povećan rizik za bolesti srca i krvnih žila (prekomjerna tjelesna težina, pušenje, povišen krvni tlak, šećerna bolest, kardiovaskularne bolesti u bliskih srodnika) te prema preporuci liječnika kada ste na dijeti ili terapiji statinima za provjeru učinka liječenja.

Pretraga određivanja LDL kolesterola određuje se vađenjem krvi iz vene, a za pretragu je potrebno je biti natašte (preporučuje se 12 sati prije vađenja krvi).

Trigliceridi su masnoće koje organizam koristi kao izvor energije. Do prekomjernog nakupljanja masnoća u krvi i odlaganja u masno tkivo dolazi ukoliko se poremeti ravnoteža između unosa triglicerida hranom i njihove potrošnje. Određivanje koncentracije triglicerida koristi se u procjeni rizika za razvoj ateroskleroze, postavljanje dijagnoze i odabir terapije.

Pretragu je potrebno napraviti kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu, kada imate povećan rizik za bolesti srca i krvnih žila (prekomjerna tjelesna težina, pušenje, povišen krvni tlak, šećerna bolest, kardiovaskularne bolesti u bliskih srodnika) te prema preporuci liječnika kada ste na dijeti ili terapiji statinima za provjeru učinka liječenja.

Razina triglicerida određuje se vađenjem krvi iz vene, a za pretragu je potrebno je biti natašte (preporučuje se 12 sati prije vađenja krvi).

Kompletan pregled urina spada među najvažnije i najčešće korištene metode laboratorijskih testiranja radi procjene zdravstvenog stanja i dijagnosticiranja raznih bolesti, među kojima su vrlo često bolesti urogenitalnog sustava. Uobičajeno se analizira izgled, boja, miris, pH i specifična težina uzorka prvog jutarnjeg urina, te prisustvo raznih spojeva koji se normalno ne nalaze u urinu, a mogu uputiti na bolest, patološke poremećaje koje joj prethode, otrovanja ili ovisnosti. Stoga se analize urina koriste i u dijagnostici bolesti i kod preventivnih pregleda zdravih osoba.

Kompletnu analizu urina potrebno je napraviti kada se pojave simptomi bolesti bubrega i mokraćnog sustava (jaka bol, učestalo i bolno mokrenje, pojava krvi u urinu, itd.), kada ste na redovitom jednogodišnjem sistematskom pregledu, a ako ste trudnica, tijekom svakog ginekološkog pregleda u trudnoći.

Za kompletnu analizu urina treba dati prvi jutarnji urin i to srednji mlaz nakon prethodne toalete vanjskog spolovila.

Za pretragu nije potrebna posebna priprema.

Novoopremljeni Odjel za Laboratorijsku dijagnostiku

U našem novoopremljenom Odjelu za laboratorijsku dijagnostiku odvija se medicinsko-biokemijska djelatnost koja je jedna od zdravstvenih  dijagnostičkih  djelatnosti koje analiziraju biološki materijal (krv, mokraća, stanica, tkivo, likvor)  sa svrhom ranog otkrivanja bolesti i prepoznavanja rizičnih čimbenika bolesti, postavljanja dijagnoze, praćenja tijeka liječenja i ishoda bolesti.