Menadžerski sistematski pregled za muškarce

Home / Sistematski pregledi za muškarce / Menadžerski sistematski pregled za muškarce

Menadžerski sistematski pregled za muškarce

cijena: 2700,00 kn

CRP

C-reaktivni protein (CRP)

C-reaktivni protein (CRP) je protein akutne faze koji nastaje u jetri kao odgovor organizma na infekciju ili upalu. CRP sudjeluje u obrambenom mehanizmu organizma i sposoban je aktivirati brojne biološke sustave. CRP je pretraga koju koristimo za otkrivanje otkrivanje upalnog procesa, razlikovanje bakterijskih od virusnih infekcija, ali i za praćenje tijeka upalnog procesa i uspješnosti terapije.

Služi i kao potvrda postojanja akutne organske bolesti, kao što su akutni infarkt miokarda, tromboza dubokih vena te infekcije ili kroničnih stanja, kao što su upala, maligni tumor i  reumatske bolesti.

Ovu pretragu trebate napraviti na redovitom godišnjem sistematskom pregledu, kod sumnje na infekciju, ako bolujete od autoimunih bolesti, upalnih crijevnih bolesti, artritisa i sl. Poznavanje razina CRP ima važnost i u dijagnostici kardiovaskularnih bolesti.

CRP se određuje uzimanjem krvi iz vene, a za ovu pretragu ne morate biti natašte.

Željezo UIBC i TIBC

je sastavni dio hemoglobina i ima glavnu ulogu u prijenosu kisika u stanice. U organizam ga unosimo hranom, a odrastao čovjek ga sadržava svega 3,5 do 4,5 grama. Stoga smanjen unos, pojačan gubitak ili povećane potrebe vrlo brzo dovode do deficita željeza. Znatan dio željeza u organizmu nalazi se u eritrocitima, a ostatak je uskladišten u jetri, slezeni i koštanoj srži.

Pretragu određivanja razine željeza u krvi potrebno je napraviti ako u krvnoj slici imate snižen broj eritrocita i/ili sniženu koncentraciju hemoglobina, a posebice ako uz to imate i smanjen volumen eritrocita (MCV). Ovakvi nalazi ukazuju na možebitnu mikrocitnu anemiju koja je često uzrokovana manjkom željeza.

Simptomi anemije su vrtoglavica , kronični umor, slabost, glavobolja. Najčešći uzrok slabokrvnosti je nedostatak željeza u organizmu. Status željeza trebate provjeriti ako ste trudni, zbog povećanih potreba za željezom u trudnoći.

Za određivanje željeza, UIBC-a i TIBC-a uzima se krv iz vene.

Za pretragu je potrebno je biti natašte. Poželjno je 1 do 2 dana prije vađenja krvi prestati uzimati sokove obogaćene vitaminima. Ako ste na terapiji preparatima željeza, odgodite vađenje krvi za tjedan dana nakon prestanka uzimanja željeza u obliku tableta, kapi ili sirupa, mjesec dana nakon intramuskularnog primanja željeza i barem 3 dana nakon intravenoznog primanja.

TSH

TSH je hormon koji se stvara u hipofizi, a zadatak mu je potaknuti štitnjaču na stvaranje i lučenje hormona. TSH stimulira rad i lučenje hormona štitnjače, a njihovo međusobno djelovanje je regulirano mehanizmom negativne povratne sprege: visoka koncentracija hormona štitnjače koči daljnje lučenje TSH i obrnuto.

Određivanje TSH je prvi test kojim se započinje procjena funkcije štitinjače jer je vrlo osjetljiv i specifičan parametar naročito u ranoj dijagnostici bolesti štitnjače.

Pretragu je potrebno napraviti ako imate simptome hipertireoze (drhtanje ruku, iritacije očiju i poteškoće sa spavanjem, ubrzani rad srca, gubitak težine, nervoza) ili hipotireoze (debljanje, suha koža, zatvor, nepodnošenje hladnoće, umor), za praćenje učinka liječenjaako imate dijagnosticiranu bolest štitnjače, aako ste trudnica, preporuča se određivanje TSH odmah na početku trudnoće.

TSH se određuje uzimanjem krvi iz vene,a za pretragu nije potrebna posebna priprema.

Slobodni trijodtironin fT3

fT3 (slobodni trijodtironin) oblik je T3 hormona koji nije vezan na proteine. FT3 je aktivni oblik T3 hormona i čini otprilike 0,3% od ukupne količine T3.

T3 (trijodtironin) je hormon štitnjače i zajedno s T4 (tiroksin) djeluje na metabolizam cijelog organizma. U slučaju viška hormona – hipertireoze, dolazi do ubrzanja metabolizma s brojnim smetnjama kao što su razdražljivost, nesanica, pojačano znojenje, opadanje kose, lupanje srca, proljev, mršavljenje i nemir. U slučaju manjka hormona štitnjače – hipotireoze, usporava se metabolizam, što pak dovodi do debljanja, nakupljanja tekućine u tijelu, poremećaja probave, trajnog umora i pospanosti.

Pretragu je potrebno napraviti ako štitnjača ne proizvodi dovoljno tiroksina te osoba ima simptome hipotireoze kao što su debljanje, suha koža, nepodnošenje hladnoće, nepravilna menstruacija i umor. Ako štitnjača proizvodi previše tiroksina, javit će se simptomi hipertireoze, kao što su povećani broj otkucaja srca, anksioznost, gubitak težine, poteškoće sa spavanjem, drhtanje ruku.

T3 i fT3 određuje se uzimanjem krvi iz vene a za pretragu nije potrebna posebna priprema.

Ukoliko ste trudni uvijek treba određivati fT3, a ne T3.

Slobodni tiroksin (fT4)

FT4 (slobodni tiroksin) je oblik T4 hormona koji nije vezan na proteini ujedno je aktivni oblik T4 hormona.

Štitnjača stvara i izlučuje u krv hormone tiroksin (T4), trijodtironin(T3) i kalcitonin. Oni se u organizmu nalaze vezani za proteine ili u slobodnoj formi (fT3 i fT4). Samo slobodni hormoni su aktivni. Hormoni štitnjače djeluju na gotovo sva tkiva pa je normalna razina hormona štitnjače preduvjet za normalno funkcioniranje organizma. U slučaju suviška hormona – hipertireoze, dolazi do ubrzanja metabolizma s brojnim smetnjama kao što sunesanica, pojačano znojenje, opadanje kose, lupanje srca, proljev i mršavljenje, nemir, razdražljivost. U slučaju manjka hormona štitnjače – hipotireoze, usporava se metabolizam, što pak dovodi do trajnog umora, pospanosti, nakupljanja tekućine u tijelu, poremećaja probave i debljanja.

Pretragu FT4 je potrebno napraviti ako štitnjača ne proizvodi dovoljno tiroksina pa osoba ima simptome hipotireoze kao što su debljanje, suha koža, nepodnošenje hladnoće, nepravilna menstruacija i umor te ako štitnjača proizvodi previše tiroksina, pa se pojave simptomi hipertireoze, kao što su: povećani broj otkucaja srca, anksioznost, gubitak težine, poteškoće sa spavanjem, drhtanje ruku.

T4 i FT4 određuje se uzimanjem krvi iz vene.

Amilaza

 Amilaza je jedan od probavnih enzima male molekularne mase. U većim količinama amilaza se sintetizira u gušteračinimacinusima i izlučuje u probavni trakt. Žlijezde slinovnice u ustima također izlučuju amilazu. Ima je i u drugim organima, ali u mnogo manjoj mjeri.

Pretragu je potrebno napraviti ako imate simptome bolesti gušterače kao što su mučnina, bol u trbuhu, gubitak apetita, povišena tjelesna temperatura ili kada ste u postupku liječenja bolesti gušterače ili nakon operacije odstranjivanja žučnih kamenaca.

Pretraga određivanja amilaze provodi se uzimanjem krvi iz vene. Za određivanje amilaze u mokraći uzima se slučajni uzorak urina.

Za obavljanje pretrage nije potrebna posebna priprema.

Proteini su građevni elementi u organizmu neophodni za rast i razvoj.Ukupni proteini u krvi daju uvid u nutritivni status organizma (stanje uhranjenosti) kao i u stanje jetre i bubrega.

Koncentracija proteina ovisi o prehrani i obično je veća u mlađih nego u starijih osoba.

Pretragu je potrebno napraviti kada postoji sumnja na smanjenu apsorpciju hranjivih tvari u probavnom sustavu, na pojačan gubitak proteina u bolestima bubrega i na smanjenu proizvodnju proteina uslijed bolesti jetre. Ukupne proteine možemo mjeriti i u dnevnoj mokraći. Porast koncentracije proteina u mokraći je jedan od prvih znakova oštećenja funkcije bubrega.

Pretraga određivanja razine ukupnih proteina provodi se uzimanjem krvi iz vene.

CA 19-9

CA 19-9 je protein koji se nalazi na površini tumorskih stanica.

Povećane vrijednosti CA 19-9 u krvi nalaze se u bolesnika s karcinomom gušterače ali i u drugim gastrointestinalnim karcinomima.Oko 30% bolesnika s karcinomom gušterače nema povišen CA 19-9 u krvi. Suprotno tome, CA 19-9 može biti umjereno povišen u krvi osoba s upalom gušterače (pankreatitis), benignim bolestima jetre i u potpuno zdravih osoba.

Pretragu je potrebno napraviti po preporuci liječnika kada postoji sumnja na karcinom gušterače ili za praćenje tijeka bolesti i liječenja karcinoma gušterače.

CA 19-9 određuje se uzimanjem krvi iz vene, a za pretragu nije potrebna posebna priprema.

CEA

Karcinoembrionalni antigen (CEA) složeni je glikoprotein koji spada u grupu onkofetalnih antigena koji se normalno izlučuju u embrionalnom i fetalnom razvoju.

Kod odraslih osoba CEA se nalazi u vrlo niskim koncentracijama, ali ih tumori mogu ponovno izlučivati u većim količinama. CEA je jedan od prvih klinički korištenih tumorskih biljega. Karcinoembrionalni antigen (CEA) nije organ specifičan tumorski biljeg. Njegovo određivanje može se primijeniti kod različitih tumora, a najveću vrijednost ima kod kolorektalnog karcinoma, karcinoma pankreasa, želuca, dojke, jetre, medularnog karcinoma štitnjače i karcinoma bronha.

Povišene vrijednosti CEA nalaze se povremeno u krvi osoba koje boluju od nemalignih bolesti, poput ciroze, pankreatitisa, kolecistitisa ihepatitisa. Kod pušača se također mogu očekivati nešto više vrijednosti.

Pretragu je potrebno napravit po preporuci liječnika kada postoji sumnja na karcinom te za praćenje tijeka bolesti i liječenja karcinoma.

CEA seodređuje uzimanjem krvi iz vene, a za pretragu nije potrebna posebna priprema.

Uključen Osnovni paket

Urati ili mokraćna kiselina su konačni proizvod razgradnje egzogenih (hranom unesenih) i endogenih (u organizmu sintetiziranih) purina. Hranom se purini unose najvećim dijelom mesom, tako da na razinu urata u krvi utječe prehrana, ali i genetički faktori. Visoke vrijednosti urata u krvi i mokraći mogu uzrokovati nastanak bubrežnih kamenaca, ali i giht. Bolesnici na terapiji citostaticima ili tuberkulostaticima mogu imati povišene urate u krvi i mokraći.

Pretragu urata u krvi određujemo na redovitom godišnjem sistematskom pregledu ili kod sumnje na pojavu povišenih vrijednosti u krvi (hiperurikemija).

Pretraga određivanja razine urata u krvi provodi se vađenjem krvi iz vene.

ALP

Alkalna fosfataza (ALP) je enzim prisutan u kostima, jetri, epitelu žučnih vodova, bubrezima i tankom crijevu. Povišene vrijednosti ALP-a u krvi najčešće su vezane uz bolesti jetre, kostiju i žuči. Povećana vrijednost ALP-a je normalna kod male djece za vrijeme rasta kostiju i kod trudnica, naročito u trećem tromjesečju trudnoće. Blago povećane vrijednosti su prisutne prilikom zacjeljivanja kostiju.

Pretragu je potrebno napraviti na redovitom godišnjem sistematskom pregledu ili na pregledu prije operacije u općoj anesteziji, kada imate simptome bolesti jetre kao što su povraćanje, bolovi u trbuhu ili otečenost trbušne stjenke, tamna boja urina, svijetla boja stolice, slabost, umor, gubitak apetita, mučnina, svrbež, ako osjećate učestale bolove u kostima ili imate česte prijelome kostiju.

Pretraga određivanja razine ALP-a u krvi provodi se vađenjem krvi iz vene.

Za pretragu je dobro biti natašte najmanje 8 sati, jer su vrijednosti nakon obroka niže.

Natrij je elektrolit  koji je neophodan za normalno funkcioniranje organizma, naročito mišića i živaca. Natrij unosimo hranom (sol), potrebne količine ostaju u tijelu, dok se višak izlučuje urinom. Hormoni i osjećaj žeđi omogućuju održavanje ravnoteže natrija u organizmu.

Pretragu je potrebno napraviti ukoliko pacijent osjeti simptome koji ukazuju na snižene količine natrija u krvi (hiponatremija): slabost, zbunjenost, ravnodušnost, pojačano znojenje ili simptome povišene količine natrija u krvi (hipernatremija): žeđ, smanjeno izlučivanje urina, grčevi u mišićima, nervoza. Pretragu je potrebno napraviti i ako ste dijabetičar ili imate visok krvni tlak.

Za određivanje razine natrija uzima se krv iz vene.

Kalij je neophodan je za normalno funkcioniranje organizma, regulira volumen tjelesnih tekućina te stimulira mišićnu kontrakciju. Zbog vrlo niske  koncentracije kalija u krvi i najmanje promjene mogu izazvati posljedice u smislu poremećaja disanja ili promjene u srčanom ritmu.

Pretraga određivanja razine kalija u krvi potrebna je kod pojave simptoma povraćanja, proljeva, pojačanog znojenja, pothranjenosti, uzimanja diuretika, a naročito kod osoba koje imaju povišen krvni tlak i/ili promjene u srčanom ritmu (aritmija) ili radu srca. Kalij u mokraći se ponekad određuje po preporuci liječnika kod bubrežnih bolesnika.

Razina kalija određuje se uzimanjem krvi iz vene.

Za obavljanje pretrage nije potrebna posebna priprema.

Kalcij je jedan od najvažnijih minerala u tijelu. Neophodan je u procesu zgrušavanja krvi i izgradnji kostiju (oko 99% kalcija je u kostima) te omogućuje normalnu mišićnu, živčanu i srčanu aktivnost. Mjerenje razine kalcija u krvi koristi se u dijagnostici i liječenju različitih oboljenja kostiju, paratiroidnih bolesti, bubrežnih oboljenja, urolitijaze i tetanije.

Pretragu je potrebno napraviti ako osjećate slabost, umor, mučninu, bol u trbušnoj šupljini, gubitak apetita, imate opstipaciju, grčeve u mišićima i trnce u prstima, promjene u srčanom ritmu, povraćate, često mokrite. Određivanje kalcija u krvi je potrebno ukoliko imate problema sa štitnjačom, bolestima crijeva, bubrega i kosti, ako imate neurološke poremećaje te ukoliko bolujete od malignih bolesti. Određivanje kalcija u urinu je potrebno po preporuci liječnika ukoliko imate problema u radu bubrega,ako imate simptome pojave bubrežnih kamenaca (iznenadna i jaka bol u trbuhu, pojava eritrocita u urinu) ili ako imate smanjenu gustoću kostiju (osteoporoza).

Razine kalcija određuju se uzimanjem krvi iz vene.

Prije određivanja kalcija u krvi dobro je biti natašte. Preporuča se 7 do 10 dana prije vađenja krvi prestati uzimati pripravke koji sadrže kalcij.

Željezo je sastavni dio hemoglobina i ima glavnu ulogu u prijenosu kisika u stanice. U organizam ga unosimo hranom, a odrastao čovjek ga sadržava svega 3,5 do 4,5 grama. Stoga smanjen unos, pojačan gubitak ili povećane potrebe vrlo brzo dovode do deficita željeza. Znatan dio željeza u organizmu nalazi se u eritrocitima, a ostatak je uskladišten u jetri, slezeni i koštanoj srži.

Pretragu određivanja razine željeza u krvi potrebno je napraviti ako u krvnoj slici imate snižen broj eritrocita i/ili sniženu koncentraciju hemoglobina, a posebice ako uz to imate i smanjen volumen eritrocita (MCV). Ovakvi nalazi ukazuju na možebitnu mikrocitnu anemiju koja je često uzrokovana manjkom željeza.

Simptomi anemije su vrtoglavica , kronični umor, slabost, glavobolja. Najčešći uzrok slabokrvnosti je nedostatak željeza u organizmu. Status željeza trebate provjeriti ako ste trudni, zbog povećanih potreba za željezom u trudnoći.

Za određivanje željeza, TIBC-a uzima se krv iz vene.

Za pretragu je potrebno je biti natašte. Poželjno je 1 do 2 dana prije vađenja krvi prestati uzimati sokove obogaćene vitaminima. Ako ste na terapiji preparatima željeza, odgodite vađenje krvi za tjedan dana nakon prestanka uzimanja željeza u obliku tableta, kapi ili sirupa, mjesec dana nakon intramuskularnog primanja željeza i barem 3 dana nakon intravenoznog primanja.

TSH

je hormon koji se stvara u hipofizi, a zadatak mu je potaknuti štitnjaču na stvaranje i lučenje hormona. TSH stimulira rad i lučenje hormona štitnjače, a njihovo međusobno djelovanje je regulirano mehanizmom negativne povratne sprege: visoka koncentracija hormona štitnjače koči daljnje lučenje TSH i obrnuto.

Određivanje TSH je prvi test kojim se započinje procjena funkcije štitnjače jer je vrlo osjetljiv i specifičan parametar naročito u ranoj dijagnostici bolesti štitnjače.

Pretragu je potrebno napraviti ako imate simptome hipertireoze (drhtanje ruku, iritacije očiju i poteškoće sa spavanjem, ubrzani rad srca, gubitak težine, nervoza) ili hipotireoze (debljanje, suha koža, zatvor, nepodnošenje hladnoće, umor), za praćenje učinka liječenja ako imate dijagnosticiranu bolest štitnjače, a ako ste trudnica, preporuča se određivanje TSH odmah na početku trudnoće.

TSH se određuje uzimanjem krvi iz vene, a za pretragu nije potrebna posebna priprema.

FT4

(slobodni tiroksin) je oblik T4 hormona koji nije vezan na protein i ujedno je aktivni oblik T4 hormona.

Štitnjača stvara i izlučuje u krv hormone tiroksin (T4), trijodtironin(T3) i kalcitonin. Oni se u organizmu nalaze vezani za proteine ili u slobodnoj formi (fT3 i fT4). Samo slobodni hormoni su aktivni. Hormoni štitnjače djeluju na gotovo sva tkiva pa je normalna razina hormona štitnjače preduvjet za normalno funkcioniranje organizma. U slučaju suviška hormona – hipertireoze, dolazi do ubrzanja metabolizma s brojnim smetnjama kao što su nesanica, pojačano znojenje, opadanje kose, lupanje srca, proljev i mršavljenje, nemir, razdražljivost. U slučaju manjka hormona štitnjače – hipotireoze, usporava se metabolizam, što pak dovodi do trajnog umora, pospanosti, nakupljanja tekućine u tijelu, poremećaja probave i debljanja.

Pretragu FT4 je potrebno napraviti ako štitnjača ne proizvodi dovoljno tiroksina pa osoba ima simptome hipotireoze kao što su debljanje, suha koža, nepodnošenje hladnoće, nepravilna menstruacija i umor te ako štitnjača proizvodi previše tiroksina, pa se pojave simptomi hipertireoze, kao što su: povećani broj otkucaja srca, anksioznost, gubitak težine, poteškoće sa spavanjem, drhtanje ruku.

T4 i FT4 određuje se uzimanjem krvi iz vene.

Ako pacijent uzima lijekove za liječenje bolesti štitnjače (npr. Letrox, Euthyrox), krvtreba izvaditi ujutro prije uzimanja terapije (jer lijek može uzrokovati lažno povišene koncentracije hormona T4 i FT4). Pacijent treba popiti lijek odmah nakon vađenja krvi!

Testom nastojimo otkriti okultno (prikriveno, neprimjetno) krvarenje u gastrointestinalnom traktu koje ima za posljedicu pojavu oku nevidljivih tragova krvi u stolici. Testiranje stolice na okultno krvarenje vrlo je važno u prevenciji raka debelog crijeva.

Ova pretraga se provodi na redovitom godišnjem sistematskom pregledu u svrhu ranog otkrivanja karcinoma debelog crijeva.

Pretraga se sastoji od od dvije faze koje provode pacijent i zdravstveni (laboratorijski) djelatnik. Pacijent kod kuće provodi prvu fazu postupka na način da pravilno prikupi uzorke stolice. Dva mala uzorka potrebno je uzeti s različitih mjesta na površini tri uzastopne stolice u odgovarajuće posudice (3 različita uzorka u 3 različite posudice). Posudice je potrebno označiti imenom i prezimenom, pohraniti ih u hladnjak (najduže na 5 dana) te ih je potrebno odmah nakon uzimanja treće stolice dostaviti u laboratorij.

Ne preporučuje se 7 dana prije testa uzimati lijekove koji mogu dovesti do krvarenja u probavnom sustavu i pojave krvi u stolici (aspirin, indometacin, kortikosteroidi, fenilbutazon, rezerpin i dr.).

Test je potrebno odgoditi kod menstruacije, proljeva, krvarenja iz hemoroida i hematurije (pojava krvi – eritrocita u urinu).

Prostata specifični antigen (PSA) je glikoprotein kojeg stvaraju stanice prostate te izlučuju u krv i sjemenu tekućinu.

PSA  se koristi kao tumorski biljeg za otkrivanje i praćenje rezultata liječenja raka prostate. PSA nije tumor specifičan, tj. ne proizvode ga samo stanice karcinoma prostate pa ga nalazimo u povišenim koncentracijama i kod benignih tj. dobroćudnih oboljenja prostate (npr. upala prostate, benigno uvećanje prostate i sl.). Važno je naglasiti da povišene vrijednosti PSA ne znače da bolesnik ima karcinom prostate.

Određivanje PSA se preporučuje kao screening metoda jedanput godišnje kod muškaraca iznad 50 godina starosti. Iznimno kod muškaraca sa poviješću karcinoma prostate u obitelji PSA se može vaditi i nakon navršenih 40 godina života.

Za određivanje ukupnog i slobodnog PSA u krvi uzima se krv iz vene. Važno je da su uvjeti kod vađenja PSA adekvatni tj. da ne bude elemenata koji bi mogli lažno povisiti PSA kao što su na primjer upala mokraćnog sustava, nedavne manipulacije prostate kao što su digitorektalni pregled, cistoskopija i slično. Uputno je dakle izbjegavati ejakulaciju 24 sata prije uzimanja uzorka krvi. Uzorkovanje je potrebno provesti prije digitorektalnog pregleda kao i prije biopsije prostate ili nekoliko tjedana nakon biopsije. Klinički pregled prostate, rektalni pregled, cistoskopija, laserska terapija, biopsija prostate, kemoterapija, pa čak i dugotrajna vožnja bicikla podižu vrijednosti PSA.

Kompletna krvna slika je najčešća laboratorijska pretraga kojom određujemo ukupan broj krvnih stanica (leukociti, eritrocitii trombociti), hematokrit, koncentraciju hemoglobina, kao i eritrocitnih parametara (MCH, MCVi MCHC).Nalaz krvne slike može ukazati na različita bolesna stanja. Nezaobilazan je nalaz u prepoznavanju i praćenju tijeka bolesti i terapije niza hematoloških i nehematoloških bolesti.

Ove pretrage trebate kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu, ako imate povišenu tjelesnu temperaturu, ako se osjećate loše, ako ste u infektu, ako postoji sumnja na leukemiju, anemiju, infektivnu mononukleozu, ako imate obilne menstruacije, krvarenje iz probavnog trakta, ako ste trudni, ako uzimate često lijekove, ako imate poremećaje zgrušavanja krvi ili ste na kemoterapiji.

Sedimentacija eritrocita (SE)  je pretraga koju se provodi kod sumnje na upalnu reakciju. Određivanjem SE mjeri se vrijeme potrebno crvenim krvnim stanicama (eritrocitima) da se natalože (sedimentiraju) na dnu laboratorijske epruvete u trajanju od jednog sata.

Pretragu je potrebno napraviti kod sumnje na upalni proces u organizmu (akutni ili kronični), a koristi se i kao test u praćenju toka upalnog procesa. Sedimentacija eritrocita je ubrzana kod bakterijskih infekcija, reumatskih bolesti, neoplastičnih sindroma i degenerativnih bolesti. Fiziološki povišena sedimentacija eritrocita nalazi se u trudnoći.

Za ovu pretragu nije potrebna posebna priprema.

Glukoza je najznačajniji izvor energije potreban za normalno funkcioniranje organizma.

Unosimo je hranom, a tijelo koristi glukozu za rast stanica, rad mišića, mozga, ali i mnoge druge životne funkcije.

Ovu pretragu trebate napraviti na redovitom godišnjem sistematskom pregledu, ako imate simptome hipoglikemije (pojačano znojenje, glad, nervoza, konfuzija, poremećaj vida) ili hiperglikemije (pojačan osjećaj žeđi, učestalo mokrenje, nagli gubitak na tjelesnoj težini, poremećaj vida, učestale uroinfekcije), ako bolujete od dijabetesa prilikom samopraćenja (dnevni profil glukoze) i ako ste trudni.

Za određivanje razine glukoze u krvi uzima se krv iz vene. Za određivanje glukoze u mokraći uzima se prvi jutarnji ili slučajni uzorak urina.

Za ovu pretragu morate biti natašte.

Kreatinin je proizvod razgradnje kreatina i fosfokreatina koji se gotovo isključivo nalaze u mišićima pa je proizvodnja kreatinina proporcionalna mišićnoj masi i vrlo malo se mijenja.

Izlučuje se putem bubrega. Mjerenje kreatinina koristi se u dijagnostici bubrežnih oboljenja te u praćenju bolesnika na dijalizi. Osim o bubrežnoj funkciji, koncentracija kreatinina u krvi ovisi o dobi pacijenta, tjelesnoj težini i spolu. Razina kreatinina u serumu koja se smatra normalnom ne isključuje postojanje oštećenja bubrežne funkcije.

Pretragu određivanja razine kreatinina u krvi potrebno je napraviti na redovitom godišnjem sistematskom pregledu, ako imate akutnu ili kroničnu bolest bubrega, opstrukciju mokraćnog sustava, dijabetes te kod sumnje na distrofiju mišića ili atrofiju.

Pretraga određivanja razine kreatinina u krvi provodi se vađenjem krvi iz vene, a za pretragu nije potrebna posebna priprema.

Ukupni bilirubin je zbroj vrijednosti konjugiranog (direktnog) i nekonjugiranog (indirektnog) bilirubina. Bilirubin je žučni pigment, a nastaje razgradnjom eritrocita (hemoglobina).

Pretragu bilirubina je potrebno napraviti ako imate simptome oštećenja ili bolesti jetre,  žučne kamence, virusni hepatitis, cirozu jetre, infektivnu mononukleozu, žuticu (žuta boja kože, sluznice, bjeloočnice), hemolitičku anemiju.

Pretraga određivanja razine bilirubina u krvi provodi se vađenjem krvi iz vene, a za pretragu nije potrebna posebna priprema.

AST

Aspartataminotransferaza (AST) je enzim  kojeg ima najviše u jetri, srčanom mišiću i skeletnim mišićima te u manjoj mjeri u mozgu, bubrezima, gušterači, plućima i krvnim stanicama. Aktivnost AST-a koristi se prvenstveno u dijagnostici, praćenju tijeka bolesti i terapiji bolesti jetre i žuči. Uz praćenje vrijednosti AST-a gotovo uvijek se određuje i ALT.

Pretragu je potrebno obaviti na redovitom godišnjem sistematskom pregledu ili na pregledu prije operacije u općoj anesteziji, kada imate simptome bolesti jetre (slabost i umor, gubitak apetita, mučnina, povraćanje, bolovi i/ili otečenost trbušne stjenke) ili bolesti srčanog i skeletnih mišića (bolovi u prsima ili bolovi i slabost tjelesnih mišića). AST je potrebno određivati i ako imate povećan rizik oboljenja jetre, ako ste bili zaraženi virusima hepatitisa, ako koristite lijekove koji oštećuju jetru ili ako netko u obitelji boluje od jetrenih, srčanih ili mišićnih bolesti.

Pretraga određivanja razine AST-a u krvi provodi se vađenjem krvi iz vene, a za pretragu nije potrebna posebna priprema.

ALT

Alanin aminotransferaza (ALT) je enzim prisutan većinom u jetri i bubrezima, ali ga u manjoj količini ima i u srcu i mišićima. ALT smatramo „specifičnim” enzimom za jetru budući da je specifična aktivnost enzima ALT u jetri približno 10 puta veća nego u srcu ili skeletnim mišićima. Povišene vrijednosti ALT-a  ukazuju na oštećenje jetre puno prije pojave simptoma bolesti.

Pretragu je potrebno napraviti na redovitom godišnjem sistematskom pregledu ili na pregledu prije operacije u općoj anesteziji te kad imate simptome bolesti jetre kao što su: bolovi u trbuhu ili otečenost trbušne stijenke, tamna boja urina, svijetla boja stolice, slabost, umor, gubitak apetita, mučnina, svrbež, povraćanje. ALT je potrebno određivati i ukoliko imate povećan rizik oboljenja jetre zbog alkoholizma, izloženosti virusima hepatitisa, ako netko u obitelji boluje od jetrenih bolesti ili koristite lijekove koji oštećuju jetru.

Pretraga određivanja razine ALT-a u krvi provodi se vađenjem krvi iz vene, a za pretragu nije potrebna posebna priprema.

GGT

Gama-glutamiltransferaza (GGT) je enzim prisutan najvećim dijelom u jetri, ali ga ima i u slezeni, bubrezima i gušterači. GGT je značajan parametar u otkrivanju alkoholizma, alkoholnih jetrenih oštećenja te praćenju alkoholne apstinencije.

Pretragu je potrebno napraviti na redovitom godišnjem sistematskom pregledu ili na pregledu prije operacije u općoj anesteziji, kad imate simptome bolesti jetre kao što su: mučnina, bolovi i/ili otečenost trbušne stijenke, slabost, umor, gubitak apetita, ukoliko imate povišene vrijednosti ALP-a čak i ako nisu prisutni simptomi bolesti jetre i ako se liječite od alkoholizma.

Pretraga određivanja GGT-a u krvi provodi se vađenjem krvi iz vene.

Za pretragu je dobro biti natašte najmanje 8 sati, jer su vrijednosti nakon obroka niže.

Kolesterol je lipid koji se nalazi u svim stanica u organizmu, a potreban je za sintezu steroidnih hormona, žučnih kiselina i vitamina D. U organizam ga unosimo hranom ili se sintetizira u jetri, a u manjoj količini i u drugim tkivima. Ovisno o omjeru masnoća: protein, kolesterol može biti HDL (high density lipoprotein, frakcija s puno proteina) ili LDL (low density lipoprotein, frakcija s manje proteina).Višak kolesterola taloži se na stijenkama krvnih žila, povećavajući rizik za brojne zdravstvene probleme uključujući moždani i srčani udar.

Pretragu je potrebno napraviti kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu, kada imate povećan rizik za bolesti srca i krvnih žila (prekomjerna tjelesna težina, pušenje, povišen krvni tlak, šećerna bolest, kardiovaskularne bolesti u bliskih srodnika) te prema preporuci liječnika kada ste na dijeti ili terapiji statinima za provjeru učinka liječenja.

 

Pretraga određivanja kolesterola određuje se vađenjem krvi iz vene, a za pretragu je  potrebno biti natašte (preporučuje se 12 sati prije vađenja krvi).

HDL kolesterol poznat je i kao „dobar“ kolesterol jer „čisti” krvne žile od kolesterola i prenosi ga u jetru gdje se kolesterol prerađuje bez štetnih posljedica. Određivanje HDL-kolesterola koristi se u prevenciji nastanka ateroskleroze, jer njegove snižene koncentracije predstavljaju faktor rizika, neovisno o koncentraciji ukupnog kolesterola.

Pretragu je potrebno napraviti kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu, kada imate povećan rizik za bolesti srca i krvnih žila (prekomjerna tjelesna težina, pušenje, povišen krvni tlak, šećerna bolest, kardiovaskularne bolesti u bliskih srodnika) te prema preporuci liječnika kada ste na dijeti ili terapiji statinima za provjeru učinka liječenja.

Pretraga određivanja HDL kolesterola određuje se vađenjem krvi iz vene, a za pretragu je potrebno je biti natašte (preporučuje se 12 sati prije vađenja krvi).

LDL kolesterol poznat je i kao „loš“ kolesterol jer donosi kolesterol do krvnih žila gdje se on ugrađuje u stijenku i pospješuje nastanak ateroskleroze. Zajedno s povišenim razinom triglicerida, povišeni LDL-kolesterol predstavlja visoki rizik u razvoju ateroskleroze, pojavi srčanožilnih i moždanožilnih bolesti pa se određivanje koristi za procjenu rizika, postavljanje dijagnoze, odabir i praćenje uspješnosti terapije.

Pretragu je potrebno napraviti kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu, kada imate povećan rizik za bolesti srca i krvnih žila (prekomjerna tjelesna težina, pušenje, povišen krvni tlak, šećerna bolest, kardiovaskularne bolesti u bliskih srodnika) te prema preporuci liječnika kada ste na dijeti ili terapiji statinima za provjeru učinka liječenja.

Pretraga određivanja LDL kolesterola određuje se vađenjem krvi iz vene, a za pretragu je potrebno je biti natašte (preporučuje se 12 sati prije vađenja krvi).

Trigliceridi su masnoće koje organizam koristi kao izvor energije. Do prekomjernog nakupljanja masnoća u krvi i odlaganja u masno tkivo dolazi ukoliko se poremeti ravnoteža između unosa triglicerida hranom i njihove potrošnje. Određivanje koncentracije triglicerida koristi se u procjeni rizika za razvoj ateroskleroze, postavljanje dijagnoze i odabir terapije.

Pretragu je potrebno napraviti kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu, kada imate povećan rizik za bolesti srca i krvnih žila (prekomjerna tjelesna težina, pušenje, povišen krvni tlak, šećerna bolest, kardiovaskularne bolesti u bliskih srodnika) te prema preporuci liječnika kada ste na dijeti ili terapiji statinima za provjeru učinka liječenja.

Razina triglicerida određuje se vađenjem krvi iz vene, a za pretragu je potrebno je biti natašte (preporučuje se 12 sati prije vađenja krvi).

Kompletan pregled urina spada među najvažnije i najčešće korištene metode laboratorijskih testiranja radi procjene zdravstvenog stanja i dijagnosticiranja raznih bolesti, među kojima su vrlo često bolesti urogenitalnog sustava. Uobičajeno se analizira izgled, boja, miris, pH i specifična težina uzorka prvog jutarnjeg urina, te prisustvo raznih spojeva koji se normalno ne nalaze u urinu, a mogu uputiti na bolest, patološke poremećaje koje joj prethode, otrovanja ili ovisnosti. Stoga se analize urina koriste i u dijagnostici bolesti i kod preventivnih pregleda zdravih osoba.

Kompletnu analizu urina potrebno je napraviti kada se pojave simptomi bolesti bubrega i mokraćnog sustava (jaka bol, učestalo i bolno mokrenje, pojava krvi u urinu, itd.), kada ste na redovitom jednogodišnjem sistematskom pregledu, a ako ste trudnica, tijekom svakog ginekološkog pregleda u trudnoći.

Za kompletnu analizu urina treba dati prvi jutarnji urin i to srednji mlaz nakon prethodne toalete vanjskog spolovila.

Za pretragu nije potrebna posebna priprema.

UZV abdomena Ultrazvuk je neinvazivna i bezbolna medicinska dijagnostička metoda.Ultrazvukom abdomena možemo vidjeti organe i strukture koji se nalaze unutar trbušne šupljine:jetru, žučni mjehur i žučne vodove, slezenu, gušteraču, bubrege, nadbubrežne žlijezde, krvne žile (abdominalnu aortu i njezine ogranke).Ultrazvučnom se tehnikom color-dopplera dodatno mogu pregledati krvne žile i ocijeniti njihova prohodnost, odnosno protjecanje krvi. Osim toga, ultrazvuk se može koristiti i za navođenje biopsije – uzimanja uzorka tkiva nekog organa za daljnju analizu. Pretraga se koristi za pronalazak uzroka: boli u trbuhu, oticanja trbuha, vrućice, abnormalnih krvnih testova kao što su testovi funkcije jetre, bubrega i dr.

Na dan pretrage trebali biste doći natašte te, ovisno o uputi liječnika, ne jesti 8 do 12 sati prije. Dan prije pregleda biste svakako trebali izbjegavati hranu koja napuhuje – mlijeko i mliječne proizvode, grah, kupus, pečeno i prženo meso, gazirana pića i drugo te jesti laganu i nemasnu hranu. Razlog tome je što neprobavljena hrana u želucu i crijevima može otežati pretragu zbog blokiranja prolaska ultrazvučnih valova. Na pregled dođite u udobnoj odjeći jer ćete za ultrazvuk morati otkriti trbuh.

UZV prostate Kod muškaraca iznad 40 godina zamjećuje se značajan rast različitih bolesti prostate. Zato je jako važno da muškarci radi očuvanja zdravlja redovito obave određeni pregled, a to se naročito odnosi na pretragu kao što je UZV prostate. Ultrazvukom prostate mogu se otkriti tumori prostate – zloćudne promjene, kao što je karcinom prostate i to prije nego se pojave simptomi ili dobroćudno povećanje prostate – dobroćudna hipertrofija prostate, tzv. adenom prostate. Transrektalni ultrazvuk prostate (TRUS) je ultrazvuk prostate koji omogućuje precizne punkcije prostate (biopsija prostate) pod kontrolom ultrazvuka. Tako provedena punkcija prostate je skoro bezbolna i precizna. Obično se tankom iglom uzima 8 do 12 uzoraka tkiva prostate. Nakon tako postavljene dijagnoze može se planirati liječenje karcinoma prostate. Takav direktni kontakt sonde omogućava vrlo preciznu analizu prostate i otkrivanje različitih bolesti prostate.

UZV štitnjače Ultrazvuk štitnjače je neinvazivna, u potpunosti neškodljiva dijagnostička metoda koja se koristi za procjenu veličine i strukture štitnjače, a idealna je za detekciju čvorova u štitnjači. Čvorovi u štitnjači su danas vrlo česta pojava, a naročito u žena. Novije studije su dokazale da gotovo svaka druga žena danas ima jedan ili više čvorova u štitnjači. Kod muškaraca je iz nepoznatih razloga ovaj broj ipak nešto niži. Ono što je kod čvorova u štitnjači ipak najbitnije, je dokazati da se kod određenog čvora ne radi o karcinomu štitnjače koji se gotovo uvijek mora liječiti kirurški.

Color Doppler Flow Imaging karotidnih i vertebralnih arterija

Color Doppler Flow Imaging ili popularno „ultrazvuk“ vertebralnih arterija je ultrazvučna pretraga krvnih žila koje su odgovorne za opskrbu pretežno stražnjeg dijela mozga krvlju. Pretraga čini sastavni dio neurološke obrade te kao dopuna ultrazvučnoj procjeni karotidnih arterija kada je potrebna cjelokupna procjena moždane hemodinamike.

Pretragu je potrebno obaviti na indikaciju liječnika neurologa ili liječnika obiteljske medicine u svrhu procijene moždane cirkulacije.

Pretraga je neinvazivna te se može ponavljati a pregled se izvodi u ležećem položaju te liječnik pomoću ultrazvučne sonde vrši pregled vertebralnih arterija.

UZV srca je temeljna dijagnostička metoda koja se koristi ultrazvukom za slikovno prikazivanje srca, uz morfološku i funkcionalnu analizu srčanih struktura. Koristi se ne samo za dijagnozu bolesti nego i za njeno praćenje i odabir terapije. Ukoliko imate šum na srcu, patološki nalaz EKG-a, poremećaj srčanog ritma, subjektivne tegobe (intolerancija napora, zaduha, osjećaj gušenja, bol u prsima, nepravilan rad srca, gubitak svijesti…) te kod praćenja niza bolesti kao što su hipertenzija, ishemijska bolest srca, bolesti srčanih zalistaka, kardiomiopatije, bolesti aorte, prirođene srčane greške i dr.

UZV srca se izvodi prislanjanjem ultrazvučne sonde na lijevu stranu prsnog koša čime se dobiva vjerni prikaz anatomskih oblika i odnosa u živoj slici s dobrom vremenskom i prostornom rezolucijom.

Pregled kardiologa je pregled subspecijalista koji temeljem anamneze, detaljnog kliničkog pregleda i dodatnih dijagnostičkih pretraga postavlja točnu dijagnozu bolesti i propisuje terapiju.

Pregled kardiologa obuhvaća uzimanje anamneze, klinički pregled, EKG te eventualne dodatne dijagnostičke pretrage temeljem kojih se donosi zaključak.

Pregled interniste (mjerenje krvnog tlaka, EKG s očitanjem, fizikalni pregled srca, pluća, trbuha i ekstremiteta te zaključno mišljenje, razgovor i preporuka za eventualno liječenje).

Specijalistički pregled internista započinje razgovorom s pacijentom o njegovim tegobama, tzv. anamnezom, pri čemu se detaljno razmatraju sve relevantne činjenice vezane uz pacijentove probleme. Važni su svi podaci, uključujući i one vezane uz obiteljske bolesti, jer su mnoge genetski uvjetovane i prenose se s koljena na koljeno.

Prije početka pregleda pažljivo se pregleda prethodna medicinska dokumentacija i laboratorijske pretrage. Nakon toga slijedi fizikalni pregled bolesnika koji počinje inspekcijom-gledanjem.

Zatim slijedi palpacija, odnosno opipavanje u predjelima gdje se može otkriti povećanje organa (štitnjače, limfne žlijezde, jetre, slezene i dr.), njihova konzistencija i bolna osjetljivost.

Nakon toga slijedi auskultacija ili slušanje aparatom koji se zove stetoskop. Osluškuju se otkucaji srca, procjenjuje se intenzitet srčanih tonova i ritmičnost otkucaja srca, što može biti od iznimnog dijagnostičkog značaja. Osluškuju se pluća gdje se na temelju karakterističnih zvukova mogu dijagnosticirati plućne bolesti kao što su: opstruktivni bronhitis, astma, upala pluća ili nakupljanje tekućine u prsnom košu. Također osluškuju se i arterije čime se otkrivaju šumovi u njima što označava njihovo suženje. Osluškuju se i crijeva radi procjene peristaltike.

Pregled obično završava mjerenjem arterijskog krvnog tlaka

U sklopu pregleda radi se i elektrokardiogram (EKG). Nakon svega navedenog postavlja se radna dijagnoza koja je u većini slučajeva i konačna.

Na temelju dojma stečenog pregledom, internist usmjerava na daljnju dijagnostiku. Često su potrebni RTG, ultrazvučni pregled različitih organa, funkcionalne pretrage i mnoge druge dijagnostičke procedure.

Nakon prikupljanja svih podataka postavlja se konačna dijagnoza.